Cene stanova i dalje paprene, prodaja smanjena, a gradnja povećana

  • 03.10.2023.

Tržište nekretnina u Srbiji je tokom poslednjih nekoliko godina prošlo kroz značajne promene. Iako je trenutno primetna stabilizacija tržišta, cene su i dalje visoke uprkos smanjenoj prodaji stanova.

Smirivanje aktivnosti se ogleda u broju transakcija i stambenih kredita, kao i u vrednosti tržišta nakon jake ekspanzije u 2021. i 2022. godini. Ipak, i pored smirivanja aktivnosti, tržište nepokretnosti i dalje drži viši nivo u odnosu na predpandemijske vrednosti, saopštio je Republički geodetski zavod u svom izveštaju o stanju nepokretnosti za prvo polugodište 2023.

U tom periodu vrednost tržišta iznosila je 3,3 milijarde evra što je manje za 7% u odnosu na isti period prethodne godine.

Međutim, ako poredimo sa predpandemijskim periodom to je za 81% više (u odnosu na prvo polugodište 2019.) kada je vrednost tržišta iznosila 1,8 milijardi evra.

Najveće učešće u obimu novčanih sredstava ostvareno je na tržištu nepokretnosti u gradu Beogradu u iznosu od 1.693 miliona evra (51%), zatim u Vojvodini 884 miliona evra (27%), u Šumadiji i zapadnoj Srbiji 516 miliona evra (16%) i u Južnoj i istočnoj Srbiji 209 miliona evra (6%).

Što se tiče načina plaćanja, najveći broj transakcija realizovan je gotovinskim načinom plaćanja,dok je uz kredit realizovano 7% ugovora o prometu nepokretnosti. Iz kreditnih sredstava najviše su plaćeni stanovi 18%.

Najveći udeo u ukupnoj vrednosti tržišta nepokretnosti zauzima tržište stanova (1,8 milijardievra) sa učešćem od 54% od ukupno prometovane vrednosti. 

Kada je reč o najvišim cenama prometovanih nepokretnosti u Srbiji u prvom polugodištu 2023.godine najskuplji kvadrat stana prodat je po ceni od 11.475 evra na lokaciji Beograd na vodi, dok je najveća suma izdvojena za stan iznosila 2.601.888 evra, u istom kompleksu. 

Novi Sad stiže Beograd sa cenama

Prema podacima portala NadjiDom.com za prvu polovinu 2023. cene kvadrata u najvećim gradovima u Srbiji beleže rast u odnosu na prethodne godine.

U Beogradu je prosečna cena kvadrata u prvoj polovini godine iznosila 2,539 evra što je povećanja za 25% u odnosu isti period prošle godine i 29% u odnosu na 2021. Ako poredimo prvu polovinu 2019. i 2023. cena je skočila za 45%.

Novi Sad se sa cenama skoro izjednačio sa Beogradom. U prvoj polovini ove godine kvadrat je iznosio 2,428 evra. To je povećanje od 27% u odnosu na prošlu godinu i 48% u odnosu na 2021, a čak 91% na predpandemijski period!

Kada je reč u Nišu, prema podacima portala NadjiDom.com cena kvadrata u prvoj polovini ove godine bila je 1,502 evra, 12% viša nego prethodne godine i 39% viša nego 2021. Ako poredimo period pre pandemije sa prvom polovinom ove godine kvadrat je skuplji za 65%

U Kragujevcu se kvadrat u prvoj polovini 2023. godine plaćao u proseku 1,293 evra. I ovde beležimo povećnja od 26% u odnosu na prvu polovinu prošle godine i čak 44% u odnosu na 2021. Ako poredimo 2019. i 2023. zabeležen je rast od 66%.

Podatke o rastu cena stanova u Srbiji donosi i Republički geodetski zavod u najnovijem izveštaju iz septembra.

Prema podacima RGZ prosečna cena stana u starogradnji za područje Republike Srbije u prvom polugodištu 2023. godine iznosila je 1, 490 evra što je za 18% više u odnosu na isti period prethodne godine.

Prosečna cena stana u novogradnji za područje Republike Srbije iznosila je 1, 728 evra, što je za 7% više u odnosu na isti period prethodne godine.

Jedni grade, drugi traže kupce

Paralelno sa cenom rasta kvadrata beleži se i pad prodaje. 

Tokom prvog polugodišta 2023. godine u Republici Srbiji je zaključeno 60.014 ugovora o kupoprodaji nepokretnosti, što je za 12% manje u odnosu na prvo polugodište 2022. 

Inflacija i ekonomska kriza uticali su na građane da rešenje stambenog pitanja ostave za bolja vremena, tačnije da sačekaju da cena kvadrata padne.

Jedan od faktora koji bi mogao uticati na pad cena je povećana stanogradnja.

Tokom jula ove godine izdato je 2.706 građevinskih dozvola, što je povećanje od 14,2 posto u odnosu na isti period prethodne godine, objavio je Republički zavod za statistiku.

Od ukupnog broja dozvola izdatih u julu 82,9% ih odnosi se na zgrade, a 17,1% na ostale građevine.

Ako se posmatraju samo zgrade, 81,8% dozvola izdato je za stambene, a 18,2% za nestambene zgrade.

Prema dozvolama izdatim u julu, prijavljena je izgradnja 3.099 stanova, s prosečnom površinom od 72,2 kvadata.

Od ukupnog broja stanova u novim stambenim zgradama 12,1 % stanova biće građeno u zgradama s jednim stanom, s prosečnom površinom od 146,5 kvadrata, a 86,2 % stanova biće građeno u zgradama s tri stana i više stanova, s prosečnom površinom od 60,5 kvadratnih metara.

Najveća građevinska aktivnost očekuje se u Braničevskoj oblasti  (20,2%) od predviđene vrednosti novogradnje, sledi područje Beograda (16,8%), Mačvanska oblast (9,5%), Raška oblast (7,8%), Južnobačka oblast (7,3%) i Sremska oblast (6,1%), dok se učešća ostalih oblasti kreću do pet odsto.

 

Izvor:NadjiDom.com

Top