Da li Rusi podižu cene rentiranja i kvadrata u Srbiji?

  • 30.09.2022.

Cene stanova za izdavanje i kupovinu u Srbiji nastavljaju da rastu, a u domaćoj javnosti stvorila se slika da su za skok cena odgovorni Rusi i Ukrajinci koji su poslednjih meseci došli u našu zemlju. Ova priča ponovo je intenzivirana nakon što je u Rusiji proglašena delimična mobilizacija 21. septembra, a u srpskim medijima pojavile su se informacije o hiljadama Rusa koji hrle ka Srbiji.

Prema dosadašnjim procenama u Srbiji se nalazi između 30.000 i 50.000 Rusa i oni su u najvećem broju svoj novi dom pronašli u Beogradu i Novom Sadu. Da li su baš oni odgovorni za skok cena kirija?

Urednica portala NadjiDom.com Marija Grahovac smatra da nisu. Ona za televiziju Vesti kaže da renta jeste poskupela, ali da se to dešava već neko vreme, nezavisno od priliva Rusa.

- Imamo poskupljenje od 28% u odnosu na početak godine i to pre svega u univerzitetskim centrima kao što su Beograd, Novi Sad i Kragujevac. Niš nema toliki rast, ali i tu je primetno povećanje cena. To je nešto što se inače dešava u ovom periodu godine, kad krene veća potražnja, ali ne smemo zaboraviti ni neke druge okolnosti koje utiču na cenu, kao što je inflacija. Sam stanodavac ima potrebu da traži veći iznos za svoj stan jer mora prosto i neke svoje troškove da pokrije.

Izvor: televizija Vesti

Da priliv Rusa i Ukrajinaca nije glavni uzrok za poremećaje na tržištu nekretnina mišljenja je i Vladimir Obradović, vlasnik agencije za nekretnine "Obradović". On u razgovoru za TV Vesti ističe da rast cena renti prati rast cena nekretnina.

- Te cene zakupa prate određene cikluse u godini. Avgust i septembar su uvek posebno interesantni zbog studenata. Trend sa Ukrajincima i Rusima je trajao nekih dva meseca i onda se primirio. Psihologija je u pitanju. Cene zakupa su se tada podigle za nekih 15-20 odsto ali su sada u stagnaciji i na nekom normalnijem nivou.

Promene na tržištu nekretnina dovela su do toga da su stanovi od 50 kvadrata koji su se u Beogradu izadavali za 300 evra, dostigli cifru od 450 evra. Dvosobni stanovi se izdaju za 600 evra, a trosobni idu i do 1.000 evra. Sagovornici Vesti saglasni su u tome da bi stanodavci prilikom izdavanja stana, osim o ceni, trebalo da povedu računa i održivosti.

- Imali smo slučajeve da vlasnici nekretnine iznajme Rusima i Ukrajincima stan za šest meseci po višoj ceni, a oni naprasno odluče da nastave dalje ka Evropi posle tri ili četiri meseca i stan ostaje prazan. Tako su došli u situaciju da bez obzira na to što su stan dali za višu cenu zakupa, ta dva, tri meseca ostanu kratkih rukava jer ne mogu da pronađu nove zakupce - objašnjava Obradović.

Izvor: televizija Vesti

Ovih dana svedoci smo i situacija u kojima stanodavci zbog povećanog interesovanja naprasno podižu kirije svojim podstanarima, nekima čak i duplo. Urednica portala NadjiDom.com Marija Grahovac ističe da je jedino rešenje da se zakupci zaštitite od takvog scenarija ugovor. Čak i dogovor napisan na običnom papiru i potpisan od dve strane u pravu predstavlja vrstu obligacije i dovoljan je da se nečija prava ostvare na sudu.

- Svakako je preporuka da se ide preko agencije i da se sve reguliše ugovorom o zakupu između vlasnika stana i zakupca.

 

Skok cena starogradnje i novogradnje

Prema podacima Republičkog geodetskog zavoda prosečna cena stanova novogradnje u Srbiji u prvom polugodištu 2022. godine je bila 1.617 evra, što predstavlja povećanje od 11 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Prosečna cena stana u starogradnji iznosila je 1.260 evra što je za 19% više u odnosu na isti period prethodne godine.

Ukupan obim novčanih sredstava na tržištu nepokretnosti u Srbiji u drugom kvartalu 2022 iznosio je 3,6 mild eur naspram 2,8 u I kvartalu 2021, što predstavlja povećanje od 27,5 odsto u odnosu na isti kvartal prošle godine.

Ukupan broj kupoprodaja na tržištu nepokretnosti bio je 35.939, što je za 1 odsto više nego u istom periodu prošle godine, što znači da nije prodato mnogo više stanova, već da je u njihovu kupovinu uloženo više novca.

 

Izvor: televizija Vesti

Stanove kupuju i stranci, ali je ipak najviše ljudi iz zemlje i dijaspore. Ono što je interesantno jeste trend veće potražnje od ponude u manjim gradovima u Srbiji.

- To je bilo karakteristično za veće gradove poput Beograda i Novog Sada, ali sada takve slučajeve imamo i u manjim mestima. Do toga je došlo jer naši ljudi iz dijaspore shvataju da je situacija nestabilna pa se sve češće odlučuju da ulažu u nekretnine. To vide kao dobru investiciju, jer stan mogu da izdaju ili da ga danas, sutra prodaju - kaže Grahovac za Vesti

Ona dodaje da stanove u Srbiji najčešće kupuju ljudi od 30 do 45 godina koji imaju nešto drugačije standarde i ne žele da kupuju bilo šta.

- Vi nemate više nekog ko ima 35 godina i ko će da kupi bilo kakav mali stan od 15-20 kvadrata bez garaže. Ljudi traže bolji standard i upravo se zato grade i nove zgrade. Osim toga, cene stanova novogradnje i starogradnje su na nekim lokacijama bliske i kupci se onda logično pre odlučuju za novogradnju.

Takvi zahtevi doveli su i do sve učestalije gradnje kondominijuma, velikih stambenih kompleksa koji odgovaraju na potrebe te vrste kupaca.

- U njima postoje portiri, bazeni, vrtići, klinike, prodavnice, apoteke. Sve vam je tu. Ne morate da gubite vreme i odlazite u drugi deo grada. Tu imate i tržne centre, dakle obuhvaćeni su svi sadržaji kojima se ispunjavaju potrebe tog novog naraštaja. I ne samo to, ti kondominijumi su podigli i nivo kvaliteta izgradnje a samim tim i cene stanova - kaže vlasnik agencije za nekretnine Vladimir Obradović.

Izvor: televizija Vesti

Iako deluje da su gradilišta svuda oko nas, gosti Vesti ističu da Beograd nema dovoljno stanova u ponudi i da sva gradilišta imaju svoju ekonomsku opravdanost.

- Investitori su procenili da postoji velika potražnja i 60% stanova u novim zgradama pored kojih svakodnevno prolazimo proda se dok izgradnja još nije došla ni do nulte tačke.

U prvom polugodištu 2022. godini 28% stanova u Srbiji je plaćeno kreditnim sredstvima, što je za 8% manje u poređenju sa prvim polugodištem 2021. godine. Grahovac i Obradović su saglasni u tome da rast referentnih kamatnih stopa unosi dozu neizvesnosti kod ljudi koji kupuju stanove na kredit, ali to za sada nije razlog da se odustane od rešavanja stambenog pitanja.

 

Izvor: NadjiDom.com

 

 

Top