Dulić ne odustaje od popusta
BEOGRAD – Proces legalizacije bespravno podignutih objekata i dobijanje građevinskih dozvola biće pojednostavljeni i pojeftinjeni izmenama Zakona o planiranju i izgradnji, rekao je juče ministar životne sredine Oliver Dulić.
– Vlasnici bespravno izgrađenih porodičnih kuća i stanova do 100 kvadrata dobiće popust od 99 odsto na svakih 25 kvadrata po članu domaćinstva, kao i umanjenje od 60 odsto za sledećih 100 kvadrata u istom objektu, ukoliko su ispunjeni socijalni uslovi – rekao je Dulić, obrazlažući izmene Zakona u Skupštini Srbije.
Da bi porodica dobila popust, mora da dokaže da bespravnom gradnjom trajno rešava stambeno pitanje, da je najmanje dve godine imala boravište na adresi na kojoj se objekat nalazi i da nema drugu nepokretnost na teritoriji opštine, naveo je Dulić i dodao da popusti neće važiti za objekte izgrađene u prvoj i ekstra zoni.
On je istakao da je zbog ubrzanja postupka legalizacije, omogućeno da opština prikupi neophodnu dokumentaciju, koju će vlasnik objekta moći da plati na rate u roku od dve do četiri godine.
Izmenama Zakona o planiranju i izgradnji predviđeno je i da građevinska dozvola prestaje da važi ako u roku od pet godina ne bude izdata upotrebna dozvola za objekat, kazao je Dulić i dodao da će investitor posle isteka roka plaćati naknadu u visini poreza na imovinu kao da je objekat završen, sve dok se za tu lokaciju ne izda nova građevinska dozvola.
Na zahtev investitora, građevinska dozvola može biti obnovljena na dodatni rok od dve godine, ako investitor pruži dokaz da je stepen završenosti objekta preko 80 odsto.
– Jedna od novina je to da će opštinska administracija ubuduće imati pravo da od investitora samo jednom zatraži dopunu dokumentacije za izdavanje građevinske dozvole, dok će javna preduzeća imati mesec dana na raspolaganju za davanje saglasnosti – rekao je Dulić.
Izmenama Zakona predviđeno je da se naknada za prenamenu zemljišta neće plaćati ako je prenamena poljoprivrednog u građevinsko zemljište obavljena do 15. jula 1992. godine, rekao je Dulić. I u izmenjenom zakonu ostaje odredba o konverziji prava korišćenja građevinskog zemljišta u pravo svojine, uz nadoknadu, koju će plaćati vlasnici preduzeća kupljenih kroz privatizaciju ili stečaj.
– U slučaju konverzije uz naknadu, vrednost zemljišta utvrđivaće se na osnovu uredbe Vlade ili na osnovu akata lokalne samouprave, preko urbanističkih zona – kazao je Dulić. U novom tekstu zakona proširena je, međutim, lista onih koji mogu da konvertuju pravo korišćenja bez naknade.
Mahmud Bušatlija, konsultant za investicije, kaže da je Zakon o planiranju neustavan zato što stavlja u nejednak položaj građane jer ne kažnjava sve one koji su nelegalno gradili. „Ne samo što neće morati da plate kaznu, već će se većem broju omogućiti besplatna legalizacija. Čim objekat postane legalan, lokalna samouprava je dužna da izgradi infrastrukturu, a pošto je legalizacija besplatna, ta sredstva će opet neko morati da plati, a to su opet poreski obveznici“, ističe Buštalija.
Osim toga, dodao je on, treba obezbediti i novac za obeštećenje vlasnika nacionalizovanog zemljišta. „Podneto je zahteva za vraćanje 127 miliona kvadratnih metara građevinskog zemljišta, a utvrđeno je da se od toga, 12,5 miliona ne može vratiti u naturalnom obliku, pri čemu je Poreska uprava izračunala da je njegova vrednost 1,1 milijardu evra. To znači da bi doslednom primenom tog zakona bilo prodato ili poklonjeno kroz konverziju i legalizaciju svih 127 miliona kvadratnih metara, što je oko deset milijardi evra. Pošto Srbija tih para nema, morala bi da emituje dugoročne obveznice, najverovatnije na 20 godina, pa bi se ukupan javni dug samo po osnovu nacionalizovanog zemljišta popeo na 25 do 30 milijardi evra“, kaže Bušatlija.
Opozicija: Preko leđa naroda
Poslanici vladajuće koalicije istakli su da će izmene Zakona o planiranju omogućiti jednostavniju i jeftiniju legalizaciju bespravno izgrađenih objekata, dok je opozicija ocenila da će one biti prepreka razvoju privrede. Kritikujući predložena rešenja, naprednjaci su istakli da problemi u oblasti bespravne gradnje dugo postoje, da ih je sama država stvorila, a da sada te probleme želi da reši preko „leđa građana“.
Poslanici „Napred Srbijo“ zamerili su to što će troškove konverzije zemljišta snositi lokalne samouprave, pošto će sredstva za umanjenje te naknade opet morati da se nadoknade. Poslanici SRS su ocenili da su predložena rešenja loša, jer aktuelna vlast hoće da skine sa sebe odgovornost za ono što se dešava na terenu i upitali ko će finansirati jeftinu legalizaciju u Srbiji.
Izvor.: pravda.rs
U 2023. opala je vrednost tržišta stanova, ali nisu i cene.
Svima nam se činilo da se tržište stabilizovalo i rast usporio tokom prethodne godine, a tu su i zvanični podaci da to potvrde. Prema Republičkom geodetskom zavodu, u...
Dešavanja na tržištu nekretnina u Evropi: Pad cena stanova i rast kirija
Nakon što je prošla kroz dvostruku krizu pandemije i skoka cena energenata usled rusko-ukrajinskog rata, Evropa se suočava sa teškim zadatkom stabilizacije i obnavljanja...
Tržište nekretnina u Crnoj Gori: cene visoke, uređenost niska
Trenutna situacija na tržištu nekretnina u Crnoj Gori je haotična. Tržište je neuređeno sa mnogo nelegalnih posrednika, dok su cene i dalje vrtoglavo visoke i nedostižne...
Tržište nekretnina 2024: Trend pada cena na pomolu?
Paprene kirije, rekordne kamate i propali stambeni planovi obeležili su 2023. Posle dramatičnog skoka cena u 2022. garsonjera od 600 evra nam je postala nova...
Da li je srpsko tržište nekretnina u krizi?
Nakon dvogodišnjeg strmoglavnog rasta, tržište nekretnina u Srbiji pokazuje znake usporavanja. Vrednost samog tržišta je opala. Ljudi se sve manje odlučuju na kupovinu...
Cene stanova i dalje paprene, prodaja smanjena, a gradnja povećana
Tržište nekretnina u Srbiji je tokom poslednjih nekoliko godina prošlo kroz značajne promene. Iako je trenutno primetna stabilizacija tržišta, cene su i dalje visoke uprkos...
Koliko je potrebno za život u najvećim gradovima u Srbiji?
Potražnja za stanovima s jeseni dostiže svoj vrhunac, a to se posebno odnosi na univerzitetske centre u Srbiji (Beograd, Novi Sad, Niš i Kragujevac). Zbog obrazovanja, ali i...
Studenti u Beogradu kreću u lov na stanove, kirije manje i za 300 evra
Bliži nam se početak nove akademske godine, a sa njom i intenzivna potraga studenata za stanovima. Beograd je, kao najveći univerzitetski centar i grad koji nudi najviše...
Izdavanje stanova u Novom Sadu, čemu studenti da se nadaju?
Potraga za stanom ume da bude mukotrpan posao. To su na svojoj koži osetili svi oni koji su nekad u životu morali da menjaju adresu stanovanja i prolaze kroz čari selidbe....
Cene nekretnina u Evropi padaju, dok ova zemlja u komšiluku beleži stalni rast
Cene nekretnina u Evropi padaju, građevinski sektor pred kolapsomNakon haotičnog perioda prošle godine može se reći da cene nekretnina u Srbiji trenutno stagniraju. Međutim,...
U Srbiji u aprilu izdato 11,1 odsto manje građevinskih dozvola
Učešće građevinarstva u bruto domaćem proizvodu (BDP) Srbije je sa 6 odsto, koliko je iznosio u 2021. godini, u 2022. godini poraslo na 6,4 odsto. U 2013. godini učešće...