Država se ugrađuje po nekretnini skoro 30 odsto cene
BEOGRAD - U dizanju cene novoizgrađenog kvadrata aktivno učestvuje i država u čiju se kasu, a pre svega na račune njenih javnih preduzeća, slije više od četvrtine novca.
Što je lokacija atraktivnija i državi ide više novca zbog naknade za uređenje građevinskog zemljišta, koja se utvrđuje po zonama.
Naravno, najveća stavka, koja čini polovinu cene kvadrata je samo građenje. Taj deo kolača odlazi neimarima i proizvođačima građevinskog materijala.
Primera radi, ukoliko je cena novoizgrađenog kvadrata 1.250 evra, državi od toga ide 325 evra. To praktično znači da od prosečnog stana od 60 kvadrata, država ima prihod od 19.500 evra. Za taj novac kupac dobija priključke na komunalnu infrastrukturu, uređeno građevinsko zemljište, prilazne saobraćajnice...
Upis prava vlasništva u katastar nepokretnosti je usluga, koju je Republički geodetski zavod do sada naplaćivao po ceni od 6.138 dinara. Tome treba dodati i administrativnu taksu od 580 dinara. Ako vlasnik nekretnine traži prekoredni upis plaća duplu tarifu. Vlada Srbije je, međutim, na poslednjoj sednici korigovala cenovnik, koji bi ovih dana trebalo da stupi na snagu. Mnoge usluge RGZ će po novoj uredbi biti jeftinije.
Najveće gradilište stanova trenutno je u Beogradu na lokaciji bivše voždovačke kasarne ”4. juli”. Tu je Građevinska direkcija Srbije od planiranih 4.578 počela da gradi 1.450 stanova, koje prodaje po ceni od 1.250 do 1.280 evra. Kada se oduzme 93 odnosno 95 evra na ime poreza na dodatu vrednost cena kvadrata iznosi 1.157 do 1.185 evra.
Prema kalkulaciji, koju nam je Direkcija dostavila, na građenje objekta sa unutrašnjim instalacijama odlazi 615 do 630 evra po kvadratu. Sledi pribavljanje lokacije što je 193 evra po kvadratnom metru, koje će Direkcija platiti Ministarstvu odbrane u izgrađenim stanovima. U trećoj beogradskoj zoni sa 77 evra cenu kvadrata opterećuje naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta.
Na pripremne radove, koji podrazumevaju rušenje postojećih objekata i sanaciju terena odlazi 22 do 23 evra, dok 'fundiranje', odnosno pobijanje šipova u ceni kvadrata stana učestvuje sa 32 do 38 evra. Za izradu planskih akata, geotehnička ispitivanja, projektovanje i tehničku kontrolu izdvaja se 24 evra po kvadratnom metru stana, dok nadzor i administrativni troškovi odnose 29 evra.
Participacija za priključak za grejanje iznosi 40 evra po kvadratu stana, dok uvođenje struje staje 33 evra. Hidrotehničke instalacije, a to su spoljašnji razvod i drenaža koštaju kvadratni metar stana 27 evra, dok saobraćajnice u kompleksu, parterno uređenje, ozelenjavanje iznose 29 evra. Ostali troškovi, su od 36 do 42 evra.
Ukoliko je kupac prvi put u svojinu pribavio nepokretnost onda mu se plaćeni PDV u potpunosti vraća. Dodatni trošak budućim vlasnicima kvadrata je upis prava svojine u katastar nepokretnosti.
Izvor:seebiz.eu
U 2023. opala je vrednost tržišta stanova, ali nisu i cene.
Svima nam se činilo da se tržište stabilizovalo i rast usporio tokom prethodne godine, a tu su i zvanični podaci da to potvrde. Prema Republičkom geodetskom zavodu, u...
Dešavanja na tržištu nekretnina u Evropi: Pad cena stanova i rast kirija
Nakon što je prošla kroz dvostruku krizu pandemije i skoka cena energenata usled rusko-ukrajinskog rata, Evropa se suočava sa teškim zadatkom stabilizacije i obnavljanja...
Tržište nekretnina u Crnoj Gori: cene visoke, uređenost niska
Trenutna situacija na tržištu nekretnina u Crnoj Gori je haotična. Tržište je neuređeno sa mnogo nelegalnih posrednika, dok su cene i dalje vrtoglavo visoke i nedostižne...
Tržište nekretnina 2024: Trend pada cena na pomolu?
Paprene kirije, rekordne kamate i propali stambeni planovi obeležili su 2023. Posle dramatičnog skoka cena u 2022. garsonjera od 600 evra nam je postala nova...
Da li je srpsko tržište nekretnina u krizi?
Nakon dvogodišnjeg strmoglavnog rasta, tržište nekretnina u Srbiji pokazuje znake usporavanja. Vrednost samog tržišta je opala. Ljudi se sve manje odlučuju na kupovinu...
Cene stanova i dalje paprene, prodaja smanjena, a gradnja povećana
Tržište nekretnina u Srbiji je tokom poslednjih nekoliko godina prošlo kroz značajne promene. Iako je trenutno primetna stabilizacija tržišta, cene su i dalje visoke uprkos...
Koliko je potrebno za život u najvećim gradovima u Srbiji?
Potražnja za stanovima s jeseni dostiže svoj vrhunac, a to se posebno odnosi na univerzitetske centre u Srbiji (Beograd, Novi Sad, Niš i Kragujevac). Zbog obrazovanja, ali i...
Studenti u Beogradu kreću u lov na stanove, kirije manje i za 300 evra
Bliži nam se početak nove akademske godine, a sa njom i intenzivna potraga studenata za stanovima. Beograd je, kao najveći univerzitetski centar i grad koji nudi najviše...
Izdavanje stanova u Novom Sadu, čemu studenti da se nadaju?
Potraga za stanom ume da bude mukotrpan posao. To su na svojoj koži osetili svi oni koji su nekad u životu morali da menjaju adresu stanovanja i prolaze kroz čari selidbe....
Cene nekretnina u Evropi padaju, dok ova zemlja u komšiluku beleži stalni rast
Cene nekretnina u Evropi padaju, građevinski sektor pred kolapsomNakon haotičnog perioda prošle godine može se reći da cene nekretnina u Srbiji trenutno stagniraju. Međutim,...
U Srbiji u aprilu izdato 11,1 odsto manje građevinskih dozvola
Učešće građevinarstva u bruto domaćem proizvodu (BDP) Srbije je sa 6 odsto, koliko je iznosio u 2021. godini, u 2022. godini poraslo na 6,4 odsto. U 2013. godini učešće...