Cinjenica da Ministarstvo financija još uvijek ne izlazi s konkretnim stopama novog poreza na imovinu cija bi prva faza zapocela pocetkom iduce godine u javnosti dovodi do raznih kalkulacija i nervoznih reakcija.

Ipak, sudeci prema dosadašnjim izjavama premijera Zorana Milanovica i Slavka Linica, ministra financija, najveci dio gradana nema razloga za paniku. Podsjetimo, i Milanovic i Linic u nekoliko su navrata tvrdili kako taj porez nece biti drastican, a glavne dileme u Ministarstvu financija odnose se, kako smo uspjeli doznati, na gornju granicu vrijednosti prve nekretnine koja nece biti oporezovana, te na to treba li uvesti jednu ili dvije stope na drugu i ostale nekretnine koje netko ima u vlasništvu.

Osim toga, kao što je vec nekoliko puta u zadnje vrijeme kazao i ministar financija, poseban problem je oporezivanje neiskorištenoga gradevinskog i poljoprivrednog zemljišta. Razlog tome jest kompleksnije utvrdivanje vrijednosti toga zemljišta, ali i cinjenica da je Ustavni sud 2007. vec jednom srušio slican “antispekulantski Linicev zakon” iz 2001. koji se odnosio na oporezivanje neiskorištenoga poljoprivrednog zemljišta.

Podsjetimo, kao porez na imovinu trenutacno figurira komunalna naknada, a ona bi se u prvoj fazi uvodenja poreza na imovinu trebala jednostavno “preimenovati”, a novi porez na objekte u kojima neka obitelj ne stanuje ne bi trebao biti veci od iznosa sadašnje komunalne naknade. Kada su u pitanju druge i ostale nekretnine u vlasništvu iste osobe, u kojima se ne prebiva trajno i koje nisu ni u kakvoj poslovnoj funkciji, trenutacno se u Hrvatskoj placa samo godišnji porez za vikendice, i to po cijeni od pet do 15 kuna po metru cetvornom.

Uvodenjem novog obracuna, odnosno poreza na imovinu, taj bi se porez placao po stopi od 0,5 do tri posto (koliko je uobicajeno u EU-u) u odnosu na vrijednost imovine. Na vikendicu od 100 kvadrata tako se, prema sadašnjem porezu, prosjecno placa 1000 kuna godišnjeg poreza. Novi obracun mogao bi donijeti dva scenarija, o kojima možemo približno kalkulirati, a sve zavisi od toga do koje razine vrijednosti imovine nece biti povecanja poreza u odnosu na komunalnu naknadu, te hoce li postojati jedna ili dvije stope poreza za drugu i ostale nekretnine.

Ako bi postojala samo jedna porezna stopa za sve ostale nekretnine i ako bi iznosila 1,5 posto vrijednosti kuce ili stana, tada bi za nekretninu od 50 tisuca eura godišnji porez iznosio 750 eura, odnosno 5625 kuna. Naravno, za objekt vrijedan 100 tisuca eura taj bi porez iznosio 11.250 kuna, a za objekt vrijedan 200 tisuca eura državi bi se placalo oko 22.500 kuna.

Ako se uvedu dvije stope poreza, od kojih bi se jedna odnosila na drugu nekretninu, a druga stopa na sve ostale nekretnine u vlasništvu nekoga gradanina, tada bi situacija bila sljedeca. Prva stopa vjerojatno bi bila niža i iznosila bi jedan posto, što znaci da bi za vikendicu ili drugi stan, vrijedne 50 tisuca eura, godišnji porez iznosio 500 eura ili 3750 kuna, za objekt od 100 tisuca eura taj bi porez iznosio 7500 kuna, dok bi se za nekretninu od 200 tisuca eura moralo platiti 15 tisuca kuna.

Atraktivne lokacije

No, zbog toga bi porez na svaku iducu nekretninu bio mnogo papreniji i otišao bi na 2,5 posto. To znaci da bi za svaki sljedeci objekt, u vrijednosti od 50 tisuca eura, godišnji porez iznosio 1250 eura, odnosno 9375 kuna; objekt vrijedan 100 tisuca eura godišnje bi koštao vlasnika dodatnih 18.750 kuna, a za nekretninu vrijednu 200 tisuca eura porez bi iznosio cak 37.500 kuna. Naravno, ako imate vikendicu u Dalmatinskoj zagori od 100 kvadrata, ona ce vrijediti prosjecno 50 tisuca eura i za nju cete placati porez od 3750 kuna do 5625 kuna. No ako imate vikendicu ili stan iste velicine koji niste iznajmili na nekoj atraktivnoj jadranskoj ili zagrebackoj lokaciji (koja dakle vrijedi oko 200 tisuca eura), tada cete godišnji porez placati od 15 tisuca do 37.500 kuna.

(Izvor: Slobodna Dalmacija)