Zemlju bolje ne prodavati, već davati u zakup

  • 05.07.2011.

U istočnoevropski region ove godine se može očekivati snažniji priliv direktnih stranih investicija, procenjuju analitičari Bečkog instituta za međunarodnu uporednu analizu, ali ističu da se nivo investicija iz perioda pre krize ne može očekivati prije 2017. godine.

Objašnjavaju da je globalna kriza ugušila želju investitora da rizikuju i podsećaju da su direktne strane investicije prepolovljene sa 112 na 55 milijardi eura.

"Prošle godine stanje je počelo da se popravlja, tako da su strane investicije porasle za devet procenata. Značajniji priliv sredstava, međutim, nijesu osjetile sve zemlje, tako da je u Crnoj Gori, Bugarskoj, Mađarskoj, Rumuniji, Poljskoj i Estoniji zabilježen pad priliva stranog kapitala“, navodi se u analizi.

Ekonomista Bečkog instituta Gabor Hunia je optimističan i smatra da će ove godine investicije u region rasti 30 odsto na 79,2 milijarde evra. Računa se na oporavak u Češkoj, Poljskoj, Mađarskoj i Slovačkoj, a najprivlačnija za strane investitore biće Rusija, koja će privući oko 46 milijardi evra, 15 milijardi više nego 2010.

To je, navodi, otežavajuća okolnost za Crnu Goru, jer se najviše očekivalo upravo od Rusa, koji sada, u saradnji sa zapadnim investitorima, ulažu novac u svoju zemlju.

Prof. dr Rade Ratković sa Fakulteta za biznis i turizam u Budvi smatra da su cene zemljišta najveća biznis barijera za hotelske investicije.

"Takve cijene su privlačile investitore u sekundarne stanove, koji su u kratkom roku, na uštrb crnogorskih resursa i turističke budućnosti, zaradili ogromne pare, a neki i vjerovatno oprali novac. Doprinos takvih investicija lokalnoj ekonomiji i društvu je bio kratkotrajan i minimalan. Za državu je bolje da zemljište ne prodaje, već daje u dugočni najam, što je prihvatljivo svakom ozbiljnom investitoru koji je profesionalni operater u turizmu, a ne puki trgovac nekretninama", kaže Ratković, naglašavajući da je neophodno korigovati cene zemljišta i time privući strance.

Na pitanje može li se turizam razvijati ako se hoteli grade dalje od mora, gde je cena kvadrata 20 do 30 evra, Ratković kaže da su te lokacije atraktivne, pod uslovom da njihovi gosti ne budu diskriminisani u pristupu plažama i da im visoke građevine na nižim kotama ne zaklone vidik.

Stala je, međutim, i prodaja stanova na primorju, gdje se cene kvadrata kreću od 1.000 do 3.000 evra, a najviše je onih čija je cena 1.200 evra. U agencijama za promet nekretnina ističu da su Rusi najveći kupci nekretnina tokom 2006. i 2007. godine okrenuli leđa južnoj obali.

A upravo najezda Rusa, koji su bili spremni da dobro plate, bila je motiv za graditelje da se zaduže i grade apartmane za tržište. Sada, umesto kupaca, na njihove adrese stižu dužničke opomene.


(Izvor : CdM)

Top