Na otocima na poljoprivrednim zemljištima nicu i vikendaška naselja, samo rijetki novi vlasnici zemlju misle i obradivati.

Dok se lome koplja oko novog zakona o poljoprivrednom zemljištu, zemlja, osobito na otocima, jedina je tražena roba na ovoljetnom uspavanom tržištu nekretnina.

Kupci naivni?

Razloga je za to više, a najveci je što se za doslovno nekoliko eura po kvadratu mogu kupiti vece ili manje parcele udaljene od mora nekoliko stotina metara do nekoliko kilometara, s pogledom na pucinu ili ne, s nasadom ili bez njega, objašnjava vlasnik agencije za nekretnine iz Splita Slaven Zambata.

Tocno se zna koliko koja pozicija vrijedi, pri cemu je bitno i da zemljište ima kolni prilaz, da je blizu struje i vode, a cijenu mu dižu i stare kamene kucice, pojate ili pastirske nastambe. Nikica Begonja iz Zadra, predsjednik grupacije prodavatelja nekretnina pri HGK, kaže da je medu kupcima, nažalost, najmanje onih koji bi obradivali zemlju.

– Poljoprivredna zemljišta, zbog rupa u zakonu i sporosti gradevinske inspekcije, nakon kupnje pretvaraju se u divlje gradevinske zone, a to su nove ekološke bombe jer se uz svaki bespravno podignut objekt iskopa i tzv. crna jama. Ljudi su danas pod pritiskom dugova, ovrha i otkaza prisiljeni prodavati vrijedne nekretnine budzašto, a spretni mešetari uspijevaju uvjeriti naivne kupce kako ce se ta zemlja jednog dana prenamijeniti i tada ce imati višestruko vrijedno gradevno zemljište.

Mjerodavni zatvaraju oci

Jasminka Fišer Gavranovic, vlasnica agencije za nekretnine iz Vodica, kaže da pod teretom dugova vrijednost poljoprivrednog zemljišta padne i na 1 do 2 ¤/m². Na nekim su otocima tako vec nikla nova vikendaška naselja na poljoprivrednim zemljištima s prastarim kamp-kucicama ili odsluženim industrijskim kontejnerima. Na Hvaru se, istice Zambata, na sjevernoj strani otoka, cijela uvala od 120.000 cetvornih metara nudi vec za 8 ili 9 ¤/m², na Bracu, Šolti i Korculi za 15 do 25, na Šipanu od 9 do 12, a na Jakljanu, primjerice, jednom od najljepših otoka, samo za 6 ¤/m². Kupci su najcešce iz Zagrebacke i Varaždinske županije, a u posljednje se vrijeme za poljoprivredna zemljišta zanimaju i mladi koji u drugom, trecem ili cetvrtom koljenu vuku podrijetlo iz Dalmacije. Stranci ih, pak, kupuju preko tvrtke koje registriraju u nas jer ih, prema zakonu, mogu kupovati samo kao pravne osobe.

Begonja kaže da su na problem rasprodaje poljoprivrednih zemljišta uz more i divlju gradnju upozorili i na posljednjoj sjednici županijske komore jer je rijec o devastaciji u prostoru pred kojom svi zatvaraju oci, a zakonskom regulativom Ministarstvo graditeljstva moglo bi i trebalo u roku od 24 sata tome stati na kraj.

U vinorodnim zonama na Pelješcu kvadrat 5 do 10 eura

Cijena je poljoprivrednog zemljišta na Pelješcu, u blizini buduceg mosta, od 5 do 7 eura po kvadratu. Pokraj Janjine 50.000 kvadrata sa pet kamenih kuca prodaje se za 10 ¤/m², kod Trstenika atraktivan poluotok od 20.000 kvadrata po 20 ¤, a iznad Orebica, za zemljište od 200.000 cetvornih metara, s pogledom na Korculu, na kojemu se nalazi i stari razrušeni ljetnikovac od 300 kvadrata, vlasnik traži 10 ¤/m².

U unutrašnjosti otoka, primjerice, ispod Vidove gore na Bracu, za neobradeno zemljište traži se 2 ¤/m², za obradene parcele s maslinicima i vinogradima od 5 do 15 ¤, a nude se i atraktivne uvale od 20.000 kvadrata s kamenom kucom uz more za 3 do 20 ¤/m². Na Šolti i Lastovu maslinici se cijene i po pet eura za metar, a neobradeni vinogradi u poznatim vinorodnim zonama na Pelješcu za 5 do 10 ¤/m².

Komu i po kojem kljucu državna zemlja?

Iako je javna rasprava o nacrtu prijedloga novog zakona o poljoprivrednom zemljištu završena, bura se ne stišava. Još nije jasno kako ce ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina ekspresno staviti novih milijun hektara neobradena zemljišta u optjecaj, kada ga trenutacno obradujemo samo 1,2 mil. ha (1989. cak 3,2 mil. ha), ni prema kojem ce se kljucu u 50-godišnji zakup dijeliti državno poljoprivredno zemljište, a možda i privatno koje se ne obraduje (jer su na njega predvideni posebni porezi). Uvozimo cak 60% više hrane nego je izvozimo pa iz Jakovinina ambicioznog plana o novim hektarima, koji se ocekuje na jesen, seljacke udruge išcitavaju pogodovanje vecim privatnim subjektima nauštrb OPG-a. Kriteriji su, optužuju, nedoreceni. U prvom planu je gospodarski program koji ce “veliki” puno bolje napisati a, kako bi se do ulaska u EU (inace nema poticaja) ubrzala dodjela zemljišta, nije odreden ni maksimalni iznos hektara u zakupu. Stocari u nas najviše vape za zemljom i EU su do 2020. prioritet zbog nedostatka milijuna tona govedine na tržištu. Kakvi su u nedostatku ozbiljne poljoprivredne strategije hrvatski prioriteti, znat ce se uskoro.

(Izvor: Večernji.hr)