Uspavano tržište nekretnina u prestonici - Da li se zaista smanjuje cena stanova u Beogradu?

  • 21.03.2011.

Ukupna vrednost građevinskih radova u trećem kvartalu 2010. godina opala je za 11,9% u odnosu na isti period prethodne godine

Kao posledica toga je sve veći pad cena nekretnina u Beogradu. Sagovornici "eKapije" se slažu da je impulsni uzrok tome izbijanje svetske ekonomske krize, a koja je u najvećoj meri pogodila sektor građevinarstva.

Cene, kao i broj proizvedenih stambenih jedinica su u padu, što ukazuje na drastičan pad tražnje. Razlog je pre svega vezan za krizu – realne zarade su opale, dinar je značajno oslabio u odnosu na evro, što je rezultovalo smanjenim obimom trgovine. Stambeni krediti su imali kamatnu stopu od oko 6%. Država je pokušala da subvencionisanjem ovih kredita, i efektivnim obaranjem stope za 2%, stimuliše tražnju i stanogradnju.

Uprkos državnom podgrevanju tražnje putem subvencionisanih kredita, cene kvadrata padaju. Srđan Vujičić iz kompanije "King Sturge" napominje da se i dalje beleži dalji blagi pad cena tokom 2010 od 10% u odnosu na 2009, te da se cene kvalitetnih projekata na Dorćolu ili Vračaru kreću od 2.200 do 3.000 EUR, Dedinje i Senjak i do 3.500 EUR, a periferne opštine od 950 do 1.400 EUR.

- U periodu 2007 – 2008 je bilo mnogo neadekvatnih podataka o tome koliko je potrebno stanova. Pojedine kolege konsultanti su iznosili cifre o nedostatku 80.000 jedinica, Nacionalna korporacija za osiguranje stambenih kredita (NKOSK) je predviđala potrebu u volumenu do 50.000, dok je "King Sturge" bio mnogo konzervativniji sa procenom do 20.000 stanova, uzevši u obzir ne samo potrebe, već i potrošačku moć. Sigurni smo da je tražnja i dalje veća nego ponuda, ali smo svedoci da je ekonomska kriza unela dosta neizvesnosti pre svega u donošenju procesa odluke o kupovini. Treba istaći da su investitori postojećih projekat pravili kalkulacije pre krize, a danas još nisu spremni, ili nisu u mogućnosti, da rekalkulišu projekte i umanje očekivanja – dodaje Vujičić.

Goran Živković, direktor sektora komercijalnih nekretnina kompanije CBRE kaže za "eKapiju" da nakon korekcija cena do kojih je došlo tokom 2009. godine, u 2010. nije došlo do većih promena i isti trend stabilnosti se očekuje i tokom 2011. godine.

- Najatraktivnije beogradske opštine poput Vračara, Starog Grada, Dedinja i Novog Beograda, na kojima su pretežno locirani stambeni objekti visokog kvaliteta gradnje i dalje beleže najviše cene, koje se kreću u rasponu od 2.500 do 3.000 EUR po kvadratu. Sto se tice stanova srednjeg kvaliteta gradnje na pomenutim opštinama, cene se kreću u rasponu od 1.800 do 2.300 EUR po m2. Navedene cene podrazumevaju tražene bruto cene, dok praksa pokazuje da se prodaja zaključuje i na do 10 do 15% manje kupoprodajne cene – kaže Živković.

- Pad tražnje se može objasniti efektima ekonomske krize, koja se pre svega ogledala kroz uticaj na banke, kroz nepovoljnije uslove kreditiranja, kao i kroz svest ljudi da ista može da se odrazi drastično na njihove živote i da je bolje da se sačeka da prođe. Takođe definitivno je očigledan uticaj imala i mala ponuda stanova, nepočinjanja nijednog osetno većeg projekta koji bi uneo neophodnu konkurenciju, a što se dalje odrazilo na cene i dalje održanje njihovog realtivno visokog nivoa – dodaje Živković za "eKapiju".

Najavljeno uvođenje kupovine stanova na lizing ne nailazi na velika očekivanja kod naših sagovornika. Iako zakon tek treba da bude izglasan, Goran Živković smatra da kupovina nekretnina na lizing neće doneti značajne promene.

- Ovde ljudi imaju svest da je nekretnina u vlasništvu nešto najbitnije. U svakom slučaju treba sačekati da vidimo s kojim konceptom će lizing kompanije izaći na tržište i koliko je isti konkurentniji ili ne od standardnih kredita. Procentualno posmatrano, kod nas je inače još uvek dosta niska stopa zaduživanja stanovništva putem stambenih kredita u odnosu na zapad. Konkretno 70.000 odobrenih kredita na populaciju od sedam i po miliona, a takođe i vrlo nizak procenat stanovništva koje kupuju nekretnine kao investiciju - zbog daljeg izdavanja (samo 9%). Sve ovo govori u prilog činjenici da je stanovništvo u Srbiji i dalje dosta obazrivo i da sam novi koncept lizinga neće vidno uticati na masovniju tražnju – kaže Živković.

U UniCredit lizingu su za eKapiju izjavili da još čekaju donošenje zakona, ali napominju i da ne očekuju da će ova novina imati većeg uticaja na tražnju.

Izvor: ekapija.com

 

Top