Za nelegalizovan stan veći porez

  • 21.09.2015.

Novije zgrade postojećih firmi tretiraće se kao komercijalni objekti, a ozakonjenje plaća investitor.

Vlasnici nelegalnih nekretnina koji ih ne ozakone plaćaće veći porez na imovinu. Po kolikoj stopi znaće se uskoro, jer o tome trenutno pregovaraju ministarstva građevinarstva i finansija. Ovo će, kako nezvanično saznajemo, prvenstveno pogoditi vlasnike stanova, jer je nemoguće srušiti zgradu zato što jedan ili dva vlasnika stana nisu legalizovali svoje stambene jedinice.

Po zakonu o ozakonjenju nelegalnih objekata, koji bi trebalo da bude usvojen krajem oktobra, od kada počinje i njegova primena, vlasnici oko 700.000 nekretnina za koje nisu podneti zakoni za legalizaciju to neće morati da čine. Inspektori sada imaju obavezu da u roku od šest meseci popišu svu nelegalno sagrađenu imovinu i sačine rešenja o rušenju.

Građanima koji uđu u proceduru ozakonjenja rešenja o rušenju biće ukinuta, a onima koji u to ne uđu rešenja ostaju na snazi i sledi rušenje.

Za ozakonjenje je potrebno da plate taksu između 3.000 i 20.000 dinara u zavisnosti od površine objekata i da prilože dva dokumenta: izveštaj o zatečenom stanju, čiji je sastavni deo elaborat geodetskih radova koji izdaju projektantski biroi i geodetske kuće i dokaz o svojini ( kupoprodajni ugovor, rešenje o nasleđivanju, ugovor o kupovini ili zakupu zemljišta...). Za onih 700.000 koji su od ranije u postupku legalizacije sledi samo plaćanje takse za ozakonjenje. I pri tom se svi oni automatski uknjižavaju u katastar kao vlasnici nekretnina.

Stanove, koji zajedno sa porodičnim kućama, čine 70 odsto nelegalnih objekta u Srbiji, najteže je legalizovati, jer je to do sada mogao da uradi samo investitor, koji u praksi nije imao interesa da to učini pošto proda stanove. Vlasnicima kupljenih nekretnina bile su vezane ruke, jer se zgrada i dalje vodila na investitora.

Prema Nacrtu novog zakona ukoliko je zgrada sagrađena u novije vreme, a firma investitora i dalje radi, on će morati da je ozakoni, ali kao komercijalni objekat. To znači da će ga taksa za ozakonjenje stajati 50.000 dinara. Platiće i 9.000 dinara za izveštaj o zatečenom stanju. To je ipak 107 puta manje nego prema ranijim zakonima gde ga je legalizacija zgrade do 1000 kvadrata koštala 6,3 miliona dinara.

U slučaju davno sagrađenih stambenih zgrada, koje su gradile firme koje su ugašene ili su otišle u stečaj, dovoljno je da jedan stanar podnese zahtev. On neće plaćati taksu za ozakonjenje cele zgrade, ali da bi ozakonio i uknjižio svoj stan on mora da priloži izveštaj o zatečenom stanju zgrade. Na može u katastru da bude upisan samo jedan stan, a da zgrada lebdi u vazduhu. Zato je najbolje da se svi stanari upišu, a ko to ne učini sledi mu veći porez na imovinu.

Niko od bespravnih graditelja više neće plaćati naknadu za uređenje građevinskog zemljišta, koja je za kuće iznosila 28.000 u Beogradu, a za zgrade 63.000 dinara. Administrativne i takse za upis prava svojine takođe se više ne plaćaju, jer se država odrekla tog prihoda. Samo taksa za upis u katastar je iznosila 8.500 dinara. Niži su i troškovi tehničke dokumentacije. Umesto nekadašnjih 50.000 dinara za stambenu zgradu plaćaće se samo 9.000 dinara.

Građani će rešenja o ozakonjenju dobijati za 23, a najduže za 143 dana.

Vlasnici nelegalnih nekretnina imaće rok 30 do 90 dana, zbog nerešenih imovinsko-pravnih odnosa, da dostave dokaze o odgovarajućem pravu, za izveštaj o zatečenom stanju 30 dana, dokaz o plaćenoj taksi za ozakonjenje 15 dana i za izdavanje rešenja o ozakonjenju osam dana.

(Izvor: Politika)

Top