Energetski pasoš imperativ za nove zgrade

  • 20.03.2011.

Od prvog juna za dobijanje građevinske dozvole uslov će biti i elaborat o potrošnji energije za grejanje, hlađenje, osvetljenje. – Bez sertifikata nema ni uknjiženja.

Vlasnici objekata čiji temelji budu postavljeni posle prvog juna imaće energetski pasoš – dokument sa podacima koliko energije zgrada troši. Bez njega nijedna nova građevina ubuduće neće moći da dobije upotrebnu dozvolu, kao ni da bude uknjižena. Da bi investitor pribavio građevinsku dozvolu moraće uz projektnu dokumentaciju da priloži i elaborat o energetskoj efikasnosti objekta na osnovu kojeg će se izdavati energetski pasoši. Na to će ga obavezati pravilnici o energetskoj efikasnosti i sertifikaciji koji bi trebalo da budu usvojeni do kraja meseca.

U zavisnosti od zbira energije potrebne za hlađenje, grejanje, osvetljenje, održavanje stambenih objekata u toku godine pasoši će biti podeljeni na energetske razrede. Od A+ za zgrade koje troše najmanje energije do Ge razreda za one čija je ušteda najmanja, kaže Jasminka Pavlović, koordinator izrade pravilnika u Ministarstvu životne sredine i prostornog planiranja.

– Sve nove zgrade koje dobiju građevinsku dozvolu od prvog  juna najverovatnije će morati da zadovolje Ce razred što znači da godišnje ne troše više od 60 kilovat-časova po kvadratnom metru korisnog prostora. Ta vrednost za one koje budu u Ge razredu, bilo da su stare ili nove zgrade, ne bi trebalo da pređe 175 kilovat-sati po kvadratnom metru godišnje. Veća ušteda energije podići će cenu nekretnine na tržištu – objašnjava Pavlovićeva.

Premda su pojedine države propisale da ako objekat nema energetski pasoš ne može da bude u prometu, radna grupa još nije odlučila da li će zavesti takvo ograničenje jer državi nije namera da obustavi trgovinu nekretnina.

– Za sve koji budu imali pasoš to neće biti samo dokaz o potrošnji energije, nego će pokazati i šta bi trebalo uraditi i koliko uložiti kako bi se unapredila energetska efikasnost objekta. Tako će i oni koji zidaju, ali i oni koji kupuju više računa voditi o kvalitetu gradnje – smatra Pavlovićeva.

Izdavaće ih ovlašćena preduzeća čiji će kadrovi prolaziti obuku, a izrađivaće ih licencirani inženjeri. Podaci o njima nalaziće se na jednoj od pet strana sertifikata koji će imati i informacije o vlasniku, izvođaču, lokaciji, omotaču zgrade, termotehničkim sistemima, gubicima toplote…

Bez pasoša neće moći da se dobije dozvola za rekonstrukciju objekta, dok će on biti neophodan i kod sanacije i adaptacije koja zahvata više od 25 odsto građevine.

Hoće li i za koliko uvođenje energetske potvrde poskupeti gradnju?

– Troškovi ne bi skočili kada bi se investitori odrekli dela ne tako male zarade koju sada uračunavaju u cenu kvadrata. Predlog je i da se na izolacione materijale smanji porez – ističe Pavlovićeva.

Energetska sanacija starih zgrada biće mnogo teži posao. Posebno 25 odsto beogradskog stambenog fonda koji je sagrađen do sedamdesetih godina prošlog veka kada se nije primenjivao ni minimum zahteva termičke izolacije. Da se energija neracionalno koristi upućuje i podatak da pojedine zgrade troše i do 200 kilovat-sati po kvadratnom metru godišnje. Grube procene govore da u Beogradu manje od deset procenata zgrada ne rasipa energiju, odnosno mogle bi poneti titulu energetski efikasnih objekata. Povoljni krediti sa grejs periodom jedan je način da se privole vlasnici da energetski saniraju stare zgrade.

– Želimo da dokažemo kako je to isplativo i korisno. Ako se postojeći objekti poprave za samo jedan razred, to će se smatrati energetskom sanacijom. Ona je primenjena na četvrtini starih građevina u Istočnoj Nemačkoj – naglašava Pavlovićeva.

Štedljiva zgrada „Vig Plaza”

„Vig Plaza”, u Ulici trešnjin cvet, nije jedina „pametna” zgrada u Beogradu, opremljena centralnim upravljačkim sistemom koji štedi energente i smanjuje troškove održavanja. Ali ona je prvi poslovni centar u regionu najviše klase koji ima sopstveni obnovljivi izvor geotermalne energije. Podzemne vode zagrevaju, odnosno hlade ovo zdanje, proizvodeći 824 megavata po času. Time se obezbeđuje 75 odsto energije koja je stanarima neophodna u toku jedne godine. Izbegavanje klasičnih izvora energije znatno smanjuje i zagađenje.

Zgradu obavija dvostruka fasada, česta na poslovnim objektima u Evropi. U njoj su integrisani zaštita od sunca i savremeni sistem klimatizacije. Vazduh neprekidno kruži između slojeva fasade, pa ga u zimsko vreme zagreva sunce, dok leti, zahvaljujući prirodnoj ventilaciji, snižava temperaturu unutar zdanja. Time se smanjuje korišćenje dodatnih izvora zagrevanja. Takva fasada izoluje unutrašnjost objekta od zvuka i štiti ukućane od ulične buke.

 

(Izvor : Politika)

Top