Porezi tanje lokalne budžete

  • 10.02.2017.

Na užičkom primeru vidljivo da promet jeftinih nekretnina pogoduje poreskim obveznicima, ali ne i gradskim kasama.

Građani Užica će i ove, kao i prošle godine, platiti u proseku manje iznose poreza na imovinu nego što su činili u prvoj polovini ove decenije. U skladu je to sa zakonskim propisima, jer kad padaju cene nekretnina, kao što se ovde događa, smanjuju se i poreska zaduženja. Neka bilo šta bude jeftinije, vele na tu temu Ere, ne mareći što im gradski budžet – od koga svi hoće uredne ulice, ulaganja u aktivnosti i razvoj, mnogi i redovne plate – može biti „kraći” usled manjeg priliva prihoda od tog poreza.

O ovome nam je, poredeći prethodne i ovu poresku godinu u gradu na Đetinji, govorio Zoran Adžić, gradski većnik za budžet i finansije. On predočava podatke da su 2015. godine ukupna zaduženja poreza na imovinu od fizičkih lica u Užicu iznosila oko 137 miliona dinara, prošle oko 130, a u ovoj godini biće za još desetak miliona manje. A taj porez je treći po značaju prihod u lokalnom budžetu.

– Razlog za pad je u ovdašnjem prometu nekretnina: stanova, kuća, lokala, šumskog i poljoprivrednog zemljišta, od čega po zakonu zavisi obračun poreskog zaduženja. Pre neku godinu, recimo, ovde je bilo i prodaje skupljih nekretnina, jedan preduzetnik je kupio poslovni prostor na najboljoj lokaciji u gradu po izuzetno visokoj ceni od 4.000 evra za kvadratni metar. U protekloj godini, koja je osnovica za ovogodišnji porez, prometa je bilo prilično (ukupno 257 na gradskom području), ali po znatno nižim cenama – kaže Adžić.

Otuda su, nastavlja on, i prosečno niža zaduženja poreza. Jedino će u odnosu na 2016. godinu nešto više (za desetak odsto) platiti vlasnici stanova u prvoj i drugoj užičkoj zoni (u prvoj se prodajna cena kvadrata sa 77.940 popela na 85.683 dinara). Za kuće porez je isti kao lanjski, ali je za poslovni prostor niži gotovo za trećinu.

– Manji porezi su i za sela, kod šumskog i poljoprivrednog zemljišta. Tu je, u četvrtoj zoni, u prošloj godini prodajna cena kvadrata šumskog bila 89, a u ovoj 77 dinara, dok je poljoprivrednog sa 100 spala na 76 dinara. Građanima, dakle, sleduju nešto manji izdaci, ali je to ukupnoj masi budžeta priličan udarac – ocenjuje naš sagovornik.

Suštinu problema on tu vidi u važećim zakonskim odredbama iz ove oblasti, koje zapostavljaju manje gradove i sredine suočene s nedovoljnim prometom nekretnina.

– Opredeljenje zakonodavca možda je i opravdano u velikim gradovima, gde se ovakav način obračuna može nivelisati većim brojem prometa stambenog i poslovnog prostora. Međutim, tamo gde je toga malo, dešava se da lokalni budžet dugoročno gubi, jer po prodaji boljih i vrednijih nekretnina na dobrim lokacijama, kojih je nedovoljno, godinama potom nema mogućnosti za sličan poreski priliv. Ovaj zakon, očito, više je predviđen za razvijene tržišne ekonomije nego za naše prilike. Zakonska rešenja u ovoj oblasti trebalo bi da uvaže i kriterijume kvaliteta nepokretnosti, a ne samo njenu starost i zonu u kojoj se nalazi – sumira Adžić.

U Užicu, dodaje on, važi pravilo da se „ne prodaje lokal nego lokacija”. Ipak, ovde prva najatraktivnija zona ne zahvata samo najuži centar već ide i do naselja Terazije i Dovarje na periferiji, gde su cene nekretnina, ako iko hoće da ih kupi, neuporedivo niže nego na glavnoj ulici.

– Na celom tom prostoru važi ista poreska politika. Na prigovor ljudi da nam je onda potreban veći broj zona, realno se postavlja kontrapitanje kako onda pri slaboj tražnji i prodaji imati minimum tri prometa (koja zakon traži) u svakoj od zona, jer će se u protivnom uvek obračunavati isti porezi – zaključuje gradski većnik za budžet i finansije.

(Izvor: Politika)

Top