Neoporezovana svaka deseta nekretnina

  • 24.11.2017.

Istraživanje u okviru projekta "Reforma poreza na imovinu" otkrilo mnogo nepopisanih kvadrata. Od 2014. do 2016. godine broj platiša među građanima Srbije se povećao za 27 procenataNA gotovo svaku desetu nekretninu u Srbiji vlasnik ne plaća porez. Broj nepokretnosti obuhvaćenih oporezivanjem imovine u periodu između 2014. i 2016. godine znatno se povećao i to za 27 odsto, ali lokalne poreske administracije procenjuju da je i dalje neoporezovano njih oko 12 odsto. To je pokazalo istraživanje švajcarskog projekta "Reforma poreza na imovinu", koje je obuhvatilo 143 lokalne samouprave. 

Direktor projekta Aleksandar Grunauer smatra da tome doprinosi i pojava da veći broj jedinica lokalne samouprave ne utvrđuje poresku obavezu za zemljište, odnosno utvrđuje nultu poresku stopu.

- Naplaćene oko 34 milijarde dinara od poreza na imovinu u 2016. godini u opštinama za koje imamo podatke čini oko 4.700 dinara po glavi stanovnika - navodi Grunauer. - Ukupni prihodi pravnih lica lane, u odnosu na 2015. godinu, porasli su za samo 0,9 odsto, dok su prihodi od fizičkih lica porasli za 3,7 odsto. Udeo fizičkih lica u ukupnim prihodima od poreza na imovinu porastao je sa 52 odsto u 2014. godini na 56 odsto u 2015. i 57 odsto u 2016. godini.Grunauer smatra da nivo korišćenja informacionih tehnologija u upravljanju porezom na imovinu nije zadovoljavajući, naročito u pogledu povezanosti obveznika i lokalnih poreskih administracija. Opštine, kaže, nisu dobro povezane sa drugim državnim organima koji raspolažu bazama podataka potrebnim za utvrđivanje i naplatu ovog poreza.

- Od prenosa nadležnosti lokalnim samoupravama za administriranje poreza na imovinu počev od 2006. godine, evidentan je rast uticaja ovog poreskog oblika u budžetima gradova i opština u Srbiji - tvrdi Grunauer. - Time se oporezivanje imovine u Srbiji približava najboljoj međunarodnoj praksi prema kojoj se porez na imovinu nalazi u grupi najznačajnijih prihoda lokalne samouprave.

Jedinice lokalne samouprave u Srbiji od 2014. godine, utvrđuju osnovicu poreza na imovinu prema modelu koji kao osnovu uzima prosečne cene nepokretnosti koje se, na osnovu podataka o prometu nepokretnosti, utvrđuju po zonama, prema vrstama nepokretnosti. Uvođenje ovog modela predstavljalo je važan korak ka primeni poreza na imovinu zasnovanog na tržišnoj vrednosti nepokretnosti. 

MILION FRANAKA ZA NAJBOLjU NAPLATU 

KAKO bi se u Srbiji povećao obuhvat naplate poreza na imovinu u prethodne četiri godine radio se pilot-projekat nemačke i švajcarske vlade sa devet opština u istočnoj Srbiji. Sledi novi krug u kom je trebalo da se uključi 40 gradova i opština, ali je prijavu poslalo ukupno 92. Grunauer kaže da se sada razmišlja da se i broj gradova i opština proširi. Pet najboljih u povećanju obuhvata poreza na imovinu, podeliće nagradni fond od milion franaka. Novac će moći da potroše na infrastrukturne projekte.

(Izvor: Večernje novosti)

Top