Srbija ni posle dve decenije nema popisanu imovinu!

  • 13.10.2014.

Od 1995. godine, od kada se vodi jedinstvena evidencija državnih nekretnina, nadležni nisu utvrdili šta imamo, ni koliko to vredi.

SRBIJA je jedna od retkih, ako ne i jedina zemlja u Evropi koja ni dan-danas ne zna šta je sve njena svojina. A, da to nece uskoro ni znati, postalo je jasno pre desetak dana kada su u Skupštini usvojene Izmene Zakona o javnoj svojini.

Njima su za još dve godine pomerene obaveze opština i Pokrajine da evidentiraju šta im pripada, pa da se to „skine“ sa spiska nekretnina kojima raspolaže Republika.

Braneci u Skupštini izmene, potpredsednik Vlade i ministar državne uprave i lokalne samouprave Kori Udovicki podsetila je da je Zakonom o javnoj svojini iz 2011. utvrden rok od tri godine od dana stupanja na snagu Zakona, u kojem Autonomna pokrajina i jedinice lokalne samouprave moraju da podnesu zahteve za upis prava javne svojine. Isti rok imaju i javna preduzeca, društva kapitala i njihova zavisna društva da upišu svoju svojinu na nepokretnostima.

- Pošto je datum isteka ovih rokova 6. oktobar, a veliki broj navedenih subjekata nije podneo zahtev za upis prava svojine u javnoj evidenciji o nepokretnostima i pravima na njima, neophodno je produženje rokova - rekla je Kori Udovicki. - Jasnije razgranicenje i stavljanje u funkciju javne svojine jedan je od velikih problema koje Srbija nije rešila do danas. Pomeranje rokova daje vremena Vladi da sveobuhvatno istraži i pronade promišljeniji odgovor na pitanje kako da se efikasnije stavi u upotrebu javna svojina.

Nijedna državna institucija nema odgovor na to zašto sve instance, kao dobri domacini, pocevši još od 1995. godine, kada je društvena imovina pretvorena u državnu, nisu popisale šta im sve pripada. Samim tim, od te imovine ocigledno ne mogu ni da prihoduju dovoljno novca, a pravobranilac ne može ni da štiti adekvatno ono za šta se ne zna cije je.

Popis državnih nekretnina, kako su nadležni više puta isticali, dodatno komplikuje i povracaj oduzetih nepokretnosti posle Drugog svetskog rata. Agencija za restituciju dostavlja Republickoj direkciji za imovinu pravosnažna rešenja o vracanju nepokretnosti na osnovu kojih se ažuriraju podaci o nekretninama u državnoj svojini. Tako je samo za prošlu godinu Direkcija primila 577 pravosnažnih rešenja Agencije o vracanju nepokretnosti ranijim vlasnicima i njihovim naslednicima, pa je iz državne svojine „iskljucena“ 821 nekretnina. Ovaj postupak je u toku i ocekuje se da nece biti završen pre kraja 2015. godine.

- Nije tacno da restitucija usporava popis državne imovine - decidan je Strahinja Sekulic, direktor Agencije za restituciju. - Dvadeset pet godina nisu mogli da završe posao koji je brzo i lako mogao da se odradi! Za nerad uvek postoji hiljadu razloga. Koji im je bio razlog pre restitucije?

Sekulic navodi primer Jugoslava Petkovica, sadašnjeg direktora SDPR, koji je dok je bio u Opštini Zemun uspeo da popiše za šest meseci kompletnu imovinu te opštine!

- On je dokazao da se to može i da je posao jednostavan - istice Sekulic. - Evidentirate šta je nesporna imovina, šta je pod sporovima. Ali to godinama namerno nije radeno, da bi moglo da se mešetari tom imovinom.

Iako su po zakonu korisnici imali obavezu da od 1995. godine Direkciji za imovinu prijave državne kvadrate koje koriste radi vodenja jedinstvene evidencije, cak ni dostavljeni podaci nisu bili potpuni. Nisu sadržali bliže podatke o nepokretnosti (površinu, katastarsku parcelu, vrednost...), odnosno uz popunjene obrasce nisu dostavljane isprave kojima se dokazuje pravni osnov korišcenja na nepokretnostima, kao ni promenu vrednosti konkretne nepokretnosti. Zbog ovoga u bazi Direkcije podatak o vrednosti evidentirane državne imovine nije ažuran.

U jedinstvenoj evidenciji sredstava u državnoj svojini koja se vodi u Direkciji, na dan 6. jun tekuce godine evidentirano je ukupno 516.879 jedinica nepokretnosti (stanova, kuca, vila, njiva, poslovnog prostora...), cija revalorizovana knjigovodstvena vrednost iznosi 672.713.669.780,39 dinara.

RAZLIKA U EVIDENCIJI

Prema podacima Republickog geodetskog zavoda s pocetka ove godine, država u svom vlasništvu ima više od 70.000 stanova. Medutim, taj podatak ne odgovara stanju na terenu. U jedinstvenoj evidenciji, koja se vodi u Direkciji za imovinu, zakljucno sa 30. januarom, popisana su 17.874 stana, koja su najvecim delom u vlasništvu Beograda, ostalih gradova, opština i Autonomne pokrajine. Tako je svega 1.061 stan evidentiran kao svojina Republike. Objašnjenje leži u tome da je broj stanova u državnoj svojini, po podacima iz katastra, znatno veci jer svi gradani koji su otkupili te nekretnine, nisu uknjižili pravo vlasništva na svoje ime.

Top